Šta šećeri čine tijelu i koje to namirnice djeca treba da jedu?

Već 25-postotna redukcija unosa proteina kakve, primjerice, nalazimo u ribi, orašastim plodovima i zelenom lisnatom povrću, može poprilično ugroziti imunosni sustav, kažu istraživanja. Šećeri, za kojima većina nas rado poseže u krizi ili samo iz čistog zadovoljstva, sprečavaju ulazak vitamina C u stanice imunosnog sustava, a dobro je poznato koliko je taj vitamin važan u borbi protiv infekcija. Šećeri također oduzimaju tijelu kalcij i vitamine B-kompleksa, a smatra ih se najvećim “krivcima” za to što djeca često obolijevaju od prehlade, grlobolje, upale uha… No, osim što sprječava apsorpciju potrebnih nutrijenata, najgora strana loše prehrane je ta što zakiseljava ljudski organizam. Naše tijelo, naime, da bi moglo funkcionirati i biti zdravo treba biti blago alkalno, tj. lužnato, a hrana, tj. ono što jedemo u velikoj mjeri određuje taj status. Kiselost organizma ustvari je glavni grivac za sve bolesti današnjice – hranom koju jedemo trujemo organizam. O tome je još 30-ih godina 20. stoljeća govorio američki liječnik William Howard Hay tvrdeći da je iznimno važno pravilno kombinirati namirnice, tj. da se alkalne i kisele namirnice nikako ne bi trebale unositi zajedno.

Alkalne, tj. one koje su poželjne su prvenstveno zeleno lisnato povrće (no i druge vrste povrća su dobrodošle, osobito celer, mrkva, tikvice, kiseli kupus, zelene mahune…), citrusno voće (ali i većina drugog voća), gljive, maslinovo ulje, proso…. Popis kiselih namirnica također je dugačak, pa – primjerice – u kisele namirnice spadaju i neke koje su vrlo poželjne na našim jelovnicima, samo u pravim kombinacijama i količinama – brusnice, indijski oraščiću, grah, heljda, sir… Naša bi prehrana, ustvari, trebala sadržavati oko 75% alkalnih i 25% kiselih namirnica, što znači da su nam za ravnotežu potrebne i kisele namirnice. No ne sve, pa bismo tako trebali izbjegavati procesuiranu hranu, kvasac, prženu hranu, gazirana pića, pšenicu.

Većina roditelja zna da je voće zdraviji izbor od slatkiša ili da bi djeca trebala jesti više povrća. No vjerojatno ne znaju da naranča može biti blagotvorna kod djece oboljele od astme, borovnica potaknuti pamćenje, a mrkva pobijediti infekciju. Juliette Kellow, autorica knjige “Čudotvorna hrana za djecu”, izdvojila je 25 supernamirnica koje će djecu održati u dobroj formi kad je zdravlje u pitanju. Evo popisa namirnica koje bi se što češće trebale naći na tanjurima: mrkva, brokula, grašak, paprika, rajčica, batat, kukuruz, avokado, lubenica, borovnice, naranče, jagode, marelice, kivi, mlijeko, jogurt, jaja, junetina, piletina, bakalar, losos, grah, sjemenke suncokreta, zob i smeđa riža.

Izvor: roditelji.hr